Maslina meni

ČIŠĆENJE U SKLADU S PRIRODOM

ČIŠĆENJE U SKLADU S PRIRODOM
Datum objave: 06.06.2013.

Došlo je proleće i sa njim već ustaljena želja za prolećnim čišćenjem. U pravu ste, proleće je idealno doba i za čišćenje i za raščišćavanje svega: nereda i nečistoća i oko sebe i u sebi. Vreme je za donošenje ispravnih odluka i za promene. Naravno, najlakše je krenuti od čišćenja svog životnog prostora. Zasukali ste rukave i rešili ste da nećete stati sve dok cela kuća ne zablista! Naoružali ste se do zuba... svim mogućim proizvodima za čišćenje ali pre nego što nastavite, malo zastanite. Da li ste razmislili čega ima u njima i šta ste to uneli u svoj dom? A da bi se krenulo zaista od početka, da li znate čega već imate u njemu?

Ako ste među onim srećnicima koji nikad nisu imali alergije, nisu osetili neobjašnjiv svrab, dobili čudne pečate, crvenila i ekceme, nemaju disajnih problema, ne puše... onda niste imali potrebe da se preispitate ili ste to već učinili i zato uredili sebi zdrav životni prostor. Naime, na prvom mestu treba videti koliko je on sam zagađen. Ispitivanjem je utvrđeno da je kvalitet vazduha koji udišemo u zatvorenim prostorima, bilo da se radi o stambenom ili poslovnom, o tržnim centrima a ponekad i zdravstvenim ustanovama, prilično lošeg kvaliteta.

 

Ali zadržimo se na stambenim prostorima jer u njima provodimo ipak najviše vremena uključujući vreme spavanja a tu je vazduh često zagađen i do 5 do 10 puta više nego spoljašnji! Kako je to moguće? Da nabrojimo samo glavne uzročnike hemijskog zagađenja: koliko su zdravi beton, farbe na zidovima, lak za drvo i stolariju, plastika, podne obloge, tepisi, kućni aparati, grejanje, pušenje, sredstva za čišćenje, razređivači, lepkovi, dezodoransi, šamponi...? Toliko da se u 30 odsto stanova nađe u proseku 3 do 8 zagađivača prisutnih u velikim dozama!

 

Najrasprostranjeniji je formaldehid, moćan u izazivanju alergija i iritacija koga je Međunarodni centar za istraživanje raka (ICCR) još 2004. godine proglasio sasvim izvesnim, za čoveka kancerogenim sredstvom, iz jednostavnog razloga što je najprisutniji u prethodno nabrojanom. Pored njega, brojni su drugi zagađivači: trihloretilen koji oštećuje centralni nervni sistem, jetru, bubrege, ksilen koji ima narkotičko dejstvo, toluen koji utiče na koštanu srž, benzen koji je uzročnik „benzolske narkoze“ (komatoznog stanja praćenog munjevitom smrću), amonijak koji izaziva jak nadražajni kašalj i gušenje... pored organskih lebdećih čestica koje se inače nalaze u atmosferi.

 

 

 

Kako je u stanovima sve bolja izolacija, a nezdravi proizvodi sve brojniji, tako se broj bolesti disajnih puteva izazvanih alergijama u poslednjih 20 godina udvostručio, a povećani broj degenerativnih bolesti u istom periodu nije nikako manje zastrašujući. Naravno, nisu svi jednaki pred opasnostima koje zagađivači predstavljaju: deca, odrasli, stariji, zdrave ili osetljivije osobe, sportisti ili osobe podložnije alergijama će u različitoj meri biti žrtve i imati lakše simptome kao što su iritacije kože, disajnih puteva, očiju, ili mučnina, hronični umor kao i teže simptome u vidu ometenog rada organa bilo da se radi o srcu, plućima, bubrezima, jetri ili digestivnom traktu.

 

Što je vreme izlaganja manjim dozama raznih zagađivača duže, to je teže otkriti tačnog uzročnika, ukoliko nije njihov „koktel“ u pitanju, te i posledice pre nego što se manifestuju. Ali zašto uopšte preuzimati takve rizike? Zar nije smislenije, ukoliko moramo da izdržimo efekte svega što smo primorani da zadržimo u kući, da bar promenimo ono na šta možemo da utičemo? Na primer, da kupujemo što manje nepotrebnih kućnih aparata, da krečimo ekološkom farbom, da se otarasimo plastičnog posuđa, da zamenimo tepihe prostirkama ili... ničim odnosno da prvenstveno uklonimo što više izvora zagađenja, a potom steknemo naviku da umesto hemijskih sredstava za čišćenje i sredstava za ličnu higijenu koristimo odgovarajuće zdravije proizvode kao i da oplemenimo svoj životni prostor biljkama koje nas povezuju s Prirodom i imaju ulogu čistača vazduha. Biljke su opremljene da apsorbuju ono što čoveku škodi a istovremeno utiču na njegovo bolje i samim tim zdravije raspoloženje.


 

 

 

Azaleja će sniziti nivo ksilena, amonijaka i ugljen-monoksida koji se najčešće nalaze u kuhinji i kupatilu. Hrizantema rastvara amonijak, benzen, formaldehid, trihloretilen i ugljen-monoksid i svuda u kući će dobro doći! Neuništivi fikus guta amonijak, formaldehid, ksilen. Bršljan, anturium, hlorofitum, dracena, filadendron, šeflera i mnoge druge biljke će vam pročistiti vazduh koji udišete u svom domu.

 

Izbor imate i među biljkama i među zdravim proizvodima za ličnu i kućnu higijenu. Postoje veoma delotvorni i ekološki praškovi i druga sredstva za pranje veša i mašinsko pranje sudova, tečnosti za ručno pranje posuđa, keramike... kao i prirodni sapuni, šamponi, dezodoransi i celokupna kozmetika, uključujući dekorativnu. Kada znate šta nije dobro za zdravlje, već ste na pola puta da nađete šta jeste dobro i ako zaista imate nameru i želju da dođete do najboljeg rešenja za sebe, uverićete se da je ono blizu. Samo potražite, odgovor ćete sigurno dobiti!

Autor: Katarina Trajković