Maslina meni

Da je Salvador Dali jeo superhranu, nikada ne bi slikao istopljene satove i razna čudovišna stvorenja, već čia semenke i godži bobice (Superhrana – 1. deo)

Da je Salvador Dali jeo superhranu, nikada ne bi slikao istopljene satove i razna čudovišna stvorenja, već čia semenke i godži bobice (Superhrana – 1. deo)
Datum objave: 24.09.2018.
Kategorija: Zdrava hrana

Da li vam se ponekad učini, s obzirom da živimo u 21. veku, turbulentnom, užurbanom i zahtevnom, da su vam se i navike privikle na ovaj ritam? Brzo spavamo, brzo volimo, mnogo radimo, a možda ponajmanje obraćamo pažnju na to šta jedemo. Obrok se često nazove i “ono nešto s nogu,” a da pri tome ni ne razmišljamo je li ukusan, topao, krckav, mekan, zdrav ili ne. Tek kada osetimo neke, ne daj bože, zdravstvene tegobe, posežemo za lekovima i krenemo da mislimo više o voću, povrću, semenkama, raznim žitaricama. I posle nekog vremena uvidimo da ova zdrava hrana, o kojoj se često priča u poslednje vreme (svi smo čuli za godži bobice, čia semenke, kinou…), i čije se blagodeti svuda ističu, i nije uopšte tako loša.

Konzumirajući je neko vreme, osetite nalet pozitivne energije, nekako ste lakši, veseliji, bolji vam je metabolizam, ten i kosa prosto zasijaju… Sve u svemu, osećate se super. I nije ni čudo što se u svetu već duže od decenije određene biljke izuzetnih svojstava zovu “superhranom”. U Evropskoj uniji je 2007. čak donet i poseban zakon kojim se reguliše ovaj termin – svi proizvođači koji ga stave na svojim pakovanjima u obavezi su da dostave rezultate medicinskih i naučnih istraživanja. 

Šta je “superhrana” i zašto je tako izuzetna i cenjena?

Postoji verovatno poveći spisak svega onoga što bi moglo da uđe u kategoriju “superhrane”, ali treba izdvojiti one najpoznatije i one najzaslužnije predstavnike. Tu dolaze u obzir sve one namirnice koje u svom sastavu sadrže u izobilju minerale, vitamine, esencijalne aminokiseline, antioksidante, nezasićene masne kiseline, itd. Neko ih naziva i lekovitim dodacima hrane, ali su zbog svega onoga čime se odlikuju, ipak posebna grupa.

Najpoznatije namirnice tzv. superhrane su:

Spisak je, naravno, i promenljiv i dopunjiv, s obzirom da se stalno otkrivaju nove namirnice koje su lekovite i zdrave, a vrlo često se dešava da se i revitalizuju određene, koje ili su zaboravljene, ili više nisu tako česte – poput dudinja koje su na ovoj listi.

Te čudotvorne i ukusne bobice – ‘’superhrana’’

Bobice se danas, sasvim zasigurno, koriste veoma retko ili čak nimalo. Trenutno najaktuelnije su godži bobice, asai, bobice aronije, dok su recimo plodovi duda – dudinje sasvim zanemarene, kao i šipurak. Ranije je po seoskim dvorištima bilo najmanje dva ili tri stabla duda, modrog ili plavog, pa čak se i današnje generacije srednjih godina sećaju velikog moćnog duda kada su dolazili kao deca kod bake i dede. Danas su to samo sećanja i nostalgija. Na našim prostorima su, takođe, jako zanimljive, a i zdrave, bobice šipurka, jer su prebogate vitaminom C.

Sve ove bobice, inače, na prvom mestu obiluju vitaminom C, zatim E, kao i kompleksom vitamina B. Izuzetno su jaki antioksidanti, i veoma su dobri kao preventiva raznih bolesti: dijabetesa, holestorola, očnih oboljenja, nesanice, kardiovaskulaarnih bolesti (asai bobice), bolesti jetre, leukemije, problema sa prostatom (godži bobice).

Bobice crnog ili modrog duda se koriste protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usta i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice, ujeda insekata i zmija. Sveži nezreli plodovi su veoma efikasni u slučaju dijareje, dok su zreli laksativ. Beli dud je priodni analgetik, koristi se u lečenju astme, za izbacivanje viška tečnosti iz organizma, ima umirujuće dejstvo, a pogodan je i za bronhitis, glavobolje, za lečenje visokog krvnog pritiska.

Alge, semenke, sokovi, ulja… za svakoga ponešto

Iako je na našim prostorima ishrana bazirana na algama i japanskoj kuhinji još uvek nepoznata i tek povremeno u upotrebi, svi naučnici i lekari se slažu da su alge veoma važan izvor hranjivih sastojaka, prvenstveno biljnih proteina.

Spirulina je plavozelena alga koja izgleda poput spirale. Sadrži veoma bitne biljne proteine, vitamin A, sve vitamine iz grupe B, a posebno je bogata vitaminom B-12, zatim vitaminom C i K. Što se tiče minerala, posebno treba istaći gvožđe i kalcijum, kao i cink, selen, magnezijum i fosfor. Takođe, odličan je izvor omega-3 i 6 masnih kiselina, kao i gama linolenske kiseline (GLA) koja se u tom obliku još može naći samo u majčinom mleku. Iz svega navedenog, može se lako zaključiti da je spirulina odlična kao preventiva raznih bolesti ako se koristi u svakodnevnoj ishrani, ali i dobar borac u lečenju brojnih tegoba: za bolji rad srca, jačanje imuniteta, ublažava predmenstrualne simptome, poboljšava vid, ubrzava varenje i metabolizam, poboljšava rad mozga.

Alga hlorela, osim što poseduje veliki broj vitamina i minerala, najpoznatija je po tome što je moćan antioksidant. Veoma efikasno čisti organizam od štetnih materija i toksina. Treba naglasiti da iz organizma izbacuje teške metale, poput aluminijuma, žive i radioaktivnih materija. Balansira PH vrednost organizma, a odličan je i saveznik u borbi protiv Alchajmerove bolesti. Povoljno utiče na hormone, tako da reguliše menstrualne cikluse i podiže nivo energije.

Možda ste do sada čia semenke imali i prilike da probate, pošto su počele da bivaju zastupljene svuda, čak i u hlebovima, ali da li ste se susreli sa semenkama konoplje? Kao što smo i navikli do sada, na Istoku je ova namirnica poznata već hiljadama godina unazad. Pošto je prepuna esencijalnih masnih kiselina, njene benefiti kao superhrane su neosporne. Konoplja pripada istoj porodici kao i kanabis (marihuana), ali, bez brige, opojna jedinjenja u njoj su sadržana samo u tragovima. Seme konoplje sadrži zdrave masti, proteine, vitamin E, minerale (fosfor, kalijum, natrijum, magnezijum, sumpor, kalcijum, gvožđe i cink), a posebno treba istaći omega-3 i omega-6 esencijalne masne kiseline. Samo 2-3 kašike semenki sadrži 11g proteina, što ga čini podjednako adekvatnim izvorom belančevina poput mesa. Odličan je kao lek za ženske tegobe (PMS. menopauza), savršen melem za kožu (posebno delotvoran kod ekcema), smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja, odličan izvor vlakana, sprečava nastanak karcinoma, a zbog visokog sadržaja magnezijuma u sastavu, veoma je dobar i protiv nesanice.

Čia semenke potiču od biljke Salviahispanica koja pripada jednoj vrsti mente. Upotrebljavana je još od strane Maje i Asteka u svakodnevnoj ishrani, jer je smatrana dragocenim izvorom energije i snage. Unazad dve decenije su tek započeta ozbiljnija istraživanja koja su se pozabavila nutritivnim vrednostima ovih čudotvornih semenki. Rezultati su pokazali da su one stvarno jedna vrsta čuda i da je naziv „superhrana“ u njihovom slučaju sasvim na mestu. Sadrže u izobilju omega-3masne kiseline, proteine, prepune su vlakana, antiokisdanasa, magnezijuma, cinka, gvožđa, kalcijuma, mangana, fosfora, bakra, kalijuma. Treba naglasiti da chia semenke nisu alergen, tako da ih mogu konzumirati svi bez ikakvih strahova i posledica. Odlične su za oporavak kože, kose i noktiju. Pošto su prepune vlakana, preporučuju se svima koji imaju sindrom „lenjih creva“. Umanjuju rizik od srčanih i koštanih oboljenja, smanjuju apetit i ubrzavaju metabolizam, a dokazano je da imaju pozitivan učinak i kod dijabetesa tipa 2.

Maka je peruanska biljka, koja se još naziva i „zlatna maka,“ a njen koren je izrazito lekovit i zdrav. Raste na velikim nadmorskim visinama (4000m i više) i veoma je otporna. Sadrži 20 različitih aminokiselina, kompleks vitamina B, vitamin C i E, potom kalcijum, gvožđe, natrijum, magnezijum, fosfor, cink. U ljudskoj ishrani se koristi mleveni koren i uzima se jedna kašičica dnevno ovog praha, rastvorena u nekoj tečnosti (jogurtu, smutiju, voćnom soku i sl.). Pozitivna dejstva na ljudski organizma su ogromna. Navedimo neke od najvažnijih: efikasno umanjuje tegobe menopauze kod žena, otklanja probleme sa endometriozom i policističnim jajnicima, utiče na plodnost (i kod muškaraca i žena) i potenciju (muškarci), delotvorna kod stresa i manjka energije, posle pedesete godine bi trebalo muškarci da je koriste zbog potencijalnih problema sa uvećanom prostatom, štiti kožu od UV zračenja, odličan borac protiv alergija, blagotvorno deluje na multipleks sklerozu. Prah korena make se preporučuje da bude organskog porekla, čist, bez ikakvih dodataka i da bude gelatiniziran, odnosno oslobođen skrobnih lanaca, radi boljeg, bržeg, lakšeg varenja i apsorbovanja u organizmu.

Kakao je obožavan još od davnina, kada su ga Maje i Asteci smatrali eliksirom zdravlja i pravili od njegovih plodova penušavi napitak. Zahvaljujući Kristoforu Kolumbu, stigao je i u Evropu početkom 16. veka. Osim što je odličan izvor proteina, minerala, flavonoida (fitohemikalije koje se sintetizuju samo u biljkama, a u organizmu ljudi deluju protiv toksina i slobodnih radikala), kakao sadrži i stimulans teobromin, koji ima sličan efekat poput kofeina, tako da održava budnost. U 100 g kakaoa se nalazi i dosta zasićenih masnoća – čak 40% od ukupnih dnevnih potreba. Tako, šta god da spremate sa kakaom, ne bi trebalo preterivati. Dovoljno je nekoliko kašičica za savršenu poslasticu. Ne samo da podiže raspoloženje, budnost i nivo energije, kakao je prepun gvožđa (zato se preporučuje anemičnim osobama), hroma, mangana, cinka, vitamina C, omega-6 masnih kiselina, magnezijuma, kalijuma, sumpora. Za bolje zdravlje i dobro funkcionisanje organizma preporučuje se svakodnevna upotreba kakaoa, a prvenstveno ako imate neke od sledećih tegoba: problem sa stresom ili depresijom, srčane probleme, kao prevencija kod malignih oboljenja, leči anemiju, poboljšava koncentraciju i pamćenje, štiti jetru, regeneriše tkiva, dobro deluje protiv UV zračenja, stimuliše mikrocirkulaciju, prevenira dehidrataciju organizma.