Maslina meni

DEPRESIJA I SAMOPOMOĆ (2)

DEPRESIJA I SAMOPOMOĆ (2)
Datum objave: 21.04.2016.
Kategorija: Zdravlje

Šta uopšte znači reč „depresija“? Kad smo „pod presijom“ ili pritiskom, možemo biti nervozni, užurbani, svadljivi, brzopleti ili naprotiv, efikasni, brzi, euforični... a depresija je stanje u kome smo nevoljni, spori, ćutljivi... i nismo izloženi dovoljnom pritisku koji bi nas terao da se pokrenemo ili više ne možemo da izdržimo pritisak te se povlačimo. Dakle, umereno, normalno stanje je negde između presije i depresije. Često se depresija javlja kao biološko rešenje za usporavanje prebrzog načina života, da bi se prevazišao višak stresa, i tada se menja i hormonalni status. Kod životinja je to rešenje za opstanak koje dozvoljava „pobeđenim“ jedinkama da žive pored onih dominantnih. Kod ljudi je mehanizam isti jer omogućava depresivnim osobama da ne ulaze u situacije koje su opasne po njihovu psihu. Alternativna medicina koja se bavi smislom bolesti opisuje depresiju kao „strah od upuštanja u borbu“. Sve je u svrhu održanja života, pa čak i to da „život nema smisla“...!

Postoji mišljenje da je depresivan onaj koji je predugo bio jak. Dok se sami depresivci stide svog stanja i zavide drugima na hrabrosti, ima stručnjaka koji skreću pažnju i na druga lica depresije.

 - Studija sprovedena na Kembridžu 2007. godine je pokazala vezu između podložnosti depresiji i sposobnosti saosećanja sa drugima. Ko je osetljiv na nesreću drugih ljudi, više je zabrinut i za svoje bližnje, kao i zbog patnji u celom svetu, što i njega vodi u depresivna stanja. To objašnjava veću učestalost ovog stanja kod žena. Zaključilo se da depresivac nije egoista i da ga krasi velikodušnost.

 - Danas se zna da je mentalni bol, iako nije očigledan, isto tako nepodnošljiv kao i fizički bol koji je uglavnom vidljiv (rane, lomovi, modrice...), ako ne i više. Druga studija je pokazala da se prilikom povreda mentalnog tipa aktiviraju iste zone mozga kao kad čoveka fizički muče. To dokazuju i bolovi koji se javljaju u stomaku, glavi, grudima, grlu, zglobovima kod stanja depresije. Dakle, depresivac može biti ponosan na svoju veliku izdržljivost.

- Verovatno zbog mogućih manipulacija se ne kaže često da je depresija i jedna od odlika pametnih ljudi. Socijalne prilike u svetu (sve više nezaposlenosti, samoće, razvoda, nemaštine, nesreća...) sagledavaju onakvim kakve jesu, ne žive u iluzijama, lucidni su... Samo što ne uspevaju sebe iz njih da izdvoje, što je onda put ka depresiji.

 - Ono što se na prvi pogled nikako ne bi moglo povezati sa depresijom je hrabrost. Ali zar nije potrebna hrabrost da se i dalje živi, bez očekivanja bolje budućnosti, koja iako bezbroj puta obećana, nikako ne dolazi?

 Ako se sve navedeno uzme u obzir, te ukoliko naiđe i jedan od perioda kada su depresije češće, tj. za vreme praznika i tokom promene godišnjih doba, nije nemoguće da i vas zahvati talas depresije. Ali to ne znači da ste bolesni! Samo ste pretrpeli nokaut. I kod blažih i kod težih slučajeva depresije, ono što je najvažnije je da posle toga ubrzo USTANETE, da ne dopustite da duže ostanete u takvom stanju, da dozvolite malo pritisku ili još bolje reći potisku, da uđe u vaš život i pokrene vas. U tome imate širok izbor prirodnih preparata kao i samopomoći, odnosno načina u kojima aktivno učestvujete u svom lečenju, sami ili uz pomoć drugih.

 - Ono što se nikako ne bi smelo dogoditi, to je da depresivna osoba bude usamljena. Ako ne može ili ne želi da podeli svoju muku sa porodicom, prijateljima, ili neće da potraži pomoć od stručnog lica, trebalo bi makar što češće da bude okružena ljudima, po mogućstvu veselim i/ili da piše: šta oseća, kad najviše pati, od čega počinje njeno negativno razmišljanje, kako se potom nižu „crne misli“, o čemu razmišlja kad se noću budi, da li o istim stvarima kao i danju ili ne, gde oseća fizički bol? Takođe treba da se seti pozitivnih i neutralni msili. Posle pisanja, osoba može i da uništi to što je pisala, bitan je čin i svest da su u pitanju depresivne misli koje je neko vreme prate i da im je dala previše prostora. Pisanje predstavlja izbacivanje misli iz sebe, uništavanje napisanog ima simbolički značaj odstranjivanja samih misli koje vremenom prelazi u realno izbacivanje depresivnih misli iz sebe.

 

- Depresivna osoba bi morala da boravi u prirodi i više od zdrave. Energije koje oslobađaju zemlja, biljke, drveće, sunce su od ogromnog značaja za čoveka, jer pokreću njegove unutrašnje energije. Redovna šetnja, duboko i sporo disanje, boravak napolju i bilo kakav kontakt sa prirodom, negovanje kućnog ljubimca, cveća, ručni i fizički rad su efikasni načini da se oslobodimo negativnih emocija i doživljaja. Kretanje i bavljenje bilo kojim sportom oslobađa endorfine koji na duge staze poboljšavaju raspoloženje. Zelenilo, plavetnilo i šarenilo prirode su moćni anti-depresivi.

 - U svim međuljudskim odnosima, dodir ima svoju ulogu, a kod depresivaca je jako bitna. Dodir i zagrljaj ne moraju se razmenjivati samo sa drugim osobama, već se može dodirivati ili grliti drveće, trava, zemlja, životinja... Pri takvom kontaktu se razmenjuje energija, toplina, pozitivno osećanje, disanje je optimalnije, a to je sve jako važno za odstranjivanje negativnih misli.

 - U tom smislu, a i sami po sebi, predstavljaju pomoć i masaže, boravak u vodi (da li je u pitanju kupatilo, banja, reka ili more zavisi od mogućnosti) kao i boravak na prirodnim uzvišenjima (bilo da se radi o obližnjem brežuljku ili odlasku na planinu) jer on daje osećaj slobode, moći, pošto dokazuje da se uspon, koji i fizički i simbolički predstavlja teškoću, može prevazići.

 - Vreme koje se provodi u slušanju umirujuće muzike, u čitanju mudrih, veselih, pozitivnih knjiga, crtanju ili nekoj drugoj kreativnoj aktivnosti, meditaciji, opuštanju, druženju... za zdrave osobe su potreba, a za osobe sklone depresiji su neophodnost.

 

- Svetlosna terapija se veoma preporučuje u stanjima depresije, naročito u zimskom periodu. Kad se zna da Sunce u podne emituje svetlost jačine 50.000 luksa, u prostoriji sa veštačkim osvetljenjem od prosečno 150-200 luksa će se depresivna osoba osećati još depresivnije. Terapija se sastoji u boravljenju na 50-70 cm od lampe koja zrači više od 2.000 luksa tokom dva sata, oko nedelju dana. Naravno, kad god je moguće, treba boraviti 15 do 30 minuta bez zaštite, na suncu, jer pored svih dobrih efekata, to će uticati i na to da se u telu poveća nivo vitamina D, vitamina sa anti-depresivnim dejstvom. Sunčevi zraci ulaze kroz mrežnjaču i tako koče proizvodnju melatonina, hormona koji utiče na san, a zimi, kada je intenzitet svetla manji, svi osećaju veću pospanost, umor, pa određeni broj ljudi, letargiju i/ili depresiju.

 - Najkontroverznija tehnika samopomoći u psihoanalizi otkrivena je slučajno osamdesetih godina prošlog veka i posle 15 godina istraživanja se potvrdila efikasnijom od lekova, i bržom od klasičnih psihoterapija u odstranjivanju malih opsesivnih negativnih razmišljanja kao i traumatičnih doživljaja (neuroza prouzrokovanih ratom, zbog silovanja, udesa, prirodnih nepogoda...). Radi se o EMDR (eye movement desensitization and reprocessing) odnosno brzom pomeranju očiju s leva na desno uz zamenu negativnih slika pozitivnim na mentalnom nivou. Postoje stručnjaci koji vas mogu uputiti u to, a 80 % pacijenata se izleči za tri seanse.

 Kako ishrana i/ili dodaci ishrani mogu da pomognu kod depresivnih stanja? Uzimanje probiotika (o čemu smo nedavno pisali) se pokazalo delotvornim kod nekih tipova depresije naročito kod osoba koje pate od probavnih smetnji, jer u crevima reguliše neravnotežu koja može biti uzrok depresije. Elementarni magnezijum ima svojstvo da opušta i da sprečava nagli porast adrenalina u krvi. Budući da se kod bilo koje vrste stresa, naš imuni sistem stavlja na probu i da se naglo troše minerali i oligoelementi, dopuna manganom, hromom, bakrom i selenom je važna najviše kod depresivnih stanja jer su ovi sastojci neophodni za proizvodnju serotonina. Određene namirnice iritiraju creva i skoro petostruko pomućuju raspoloženje, to su one koje sadrže gluten. Vitamini B grupe, naročito B3 i B6 su bitni za norrmalni rad nervnog sistema, smanjenje umora, regulisanje hormonalne aktivnosti. Naći ćete ih u mahunarkama, ribi, živini... I ne oklevajte sa šafranom, i on diže raspoloženje!

 Da li ste znali da se naš mozak sastoji od 60 do 80 % masti? Zato mu treba pomoći unosom dobrih masti, najviše omega-3 masti, kojih u „modernoj“ i uglavnom brzoj ishrani ima najmanje. Kako ih telo ne može samo proizvesti, moraju se jesti namirnice koje ih sadrže: male sitne ribe (sardine, haringe, skuše...), tunjevina (ne više od 3 puta nedeljno, jer u njoj može biti i žive), seme lana i bundeve, a žumance, puter, slanina takođe, ali u razumnim količinama. Naravno, možete posegnuti i za nečim egzotičnijim, kao što je afrička biljka griffonia simplicifolia koju zovu i „prirodni Prozac“, ali sasvim neopravdano jer ona sadrži anti-depresivni sastojak 5-HTP od koga telo pravi serotonin, dok lek Prozac drugačije funkcioniše i može dovesti do suprotnog efekta od željenog... Ali zašto posezati za egzotikom, kad postoji i domaći proizvod koji ima vanredna dejstva kod depresije? To je naš Kantarion, a ovaj čudesni prirodni preparat ćemo vam uskoro predstaviti.

                            

Do tada, upoznajte se sa novim izumom: čokoladnom pastom za zube! Dobro ste pročitali, a možda se i ne čudite, jer dobro znate da je crna čokolada, sa 70 ili više odsto kakaa dobra i za zube i protiv depresije. Dakle, pasta Theodent koja je od 2013. godine u prodaji u SAD sadrži prirodni ekstrakt kakaa, teobromin, koji je delotvorniji protiv karijesa od fluora, koji sa svoje strane doživljava sve više opravdanih napada zbog negativnog uticaja na nervne ćelije i drugih razloga. Ishodi studije su pokazali da se posle nedelju dana upotrebe ove paste remineralizuje ili popravlja dentin, odnosno zubna kost koja čini najveći deo zuba. Teobromin je efikasniji od fluora i za obnovu oštećene gleđi zuba. A osim što pomaže u mršavljenju, poboljšava vid, podstiče inteligenciju, pomaže u širenju krvnih sudova budući bogat flavonoidima, ima protivupalno dejstvo što snižava rizik od srčanih bolesti, on pomaže i u dizanju raspoloženja, tj. deluje anti-depresivno. Ostavite svaki dan ukupno između 20 i 30 grama crne čokolade sa najmanje 70 % kakaa da se topi u vašim ustima i to će vam nesumnjivo biti najslađa samopomoć u borbi protiv depresije! I zapamtite da nikad ne odustajete od sebe! I gorak i sladak život su život, i „smiješano, najlakše se piju“!