Maslina meni

JEDNOSTAVNI SAVETI ZA ZDRAVLJE

JEDNOSTAVNI SAVETI ZA ZDRAVLJE
Datum objave: 31.10.2012.
Kategorija: Zdravlje

Poslednjih godina srećem sve više ljudi koji bi, u cilju očuvanja zdravlja, želeli da se zdravije hrane i zdravije žive a ne znaju kako. I nije lako snaći se u moru informacija, naročito kada zbog tempa života nemate dovoljno vremena da se time podrobno bavite. Ipak, za naše zdravlje možemo puno učiniti ako se vratimo (na pravi kolosek a ne unazad!) zdravijem, smislenijem i na iskustvu zasnovanom pristupu zdravlju i lečenju uopšte pa i raznih bolesti pojedinačno.

Svi smo mi zasebne jedinke sa različitim i raznovrsnim potrebama, zdravstvenim stanjima i bolestima i zato je svakome lek sve ono što može da pomogne njegovom zdravlju i izlečenju. A šta nas razboljeva? Zvanična medicina i razne druge nauke kao što su kvantna fizika, termodinamika itd. priznaju i daju dokaze da je bolest u stvari disbalans čovekovih energija i stanja duha, emocija i tela.

Mora svako za sebe da pronikne šta mu remeti taj balans što se tiče energija, duha i emocija a za telo postoje neki zajednički imenitelji. Sakupila sam ovde za vas nekoliko jednostavnih saveta, u vezi stvari koje najčešće srećete u svakodnevnom životu, a koji vam mogu pomoći da budete i ostanete zdravi.

* Svetska Zdravstvena Organizacija (WHO) je pre nekoliko godina napravila spisak namirnica koje u svetu nanose najviše štete zdravlju: meso s visokim procentom masti i SVE mesne prerađevine, naročito dimljene, SVA gazirana pića i industrijski sokovi, SVE vrste čipsa i grickalica od belog brašna i/ili sa hidrogenizovanim biljnim uljem (to jest svaki industrijski kolač ili keks), SVE slatkiše kao i čokolade koje u sebi sadrže manje od 50 % kakaa. Svi ovi proizvodi su štetni zbog prevelike količine masti, šećera, soli i više od 1500 raznih veštačkih dodataka koje sadrže u sebi.

* Puno ljudi koristi mikrotalasne pećnice kako bi dobili na vremenu ali ne znaju da je to na uštrb zdravlja. Naučno je dokazano da one emituju loše zračenje, za koje neke studije tvrde da prolazi i kroz beton, u prečniku do 50m, kao i da umrtvljuje hranu cepajući međućelijske veze u njoj - ostaje samo ukus i izgled a sve što je hranljivo se gubi. Bolje je koristiti bilo koji drugi način i pripremanja i zagrevanja hrane.

* Retko ko danas pije vodu iz česme a veoma često je kupuje na mestima gde je ambalaža u koju se pakuje voda, nepropisno držana. Voda poprima hemijske, teško merljive supstance iz plastike u kojoj se nalazi (remeteći hormonski status kod dece koja je piju), a toplota, naročito sunce, pojačava tu pojavu. Ne treba ostavljati vodu u plastičnoj flaši na suncu, kao što je to skoro uvek slučaj u kioscima i spoljnim frižiderima. Bez obzira na vrstu ambalaže, tečnost se mora posle otvaranja popiti u roku od 24 sata jer se po isteku tog vremena udvostručuje broj loših mikroorganizama u njoj. Plastične flaše nikako ne treba ponovo puniti vodom za ljudsku upotrebu.

* Male izmene pri kupovini namirnica mogu mnogo da pomognu zdravlju a i kućnom budžetu. Industrija hrane, koja koristi naftne derivate i tešku hemiju za preradu namirnica kao i razne emulgatore i konzervanse za očuvanje "svežine" i izgleda, koja primenjuje postupke liofilizacije, granulacije zrna kafe za pravljenje neskafe, karamelizaciju da bi se dobio tzv. zdravi žuti šećer, itd. trudi se da bude konkurentna i diskredituje zdraviju hranu cenom.

Ako prestanete sa kupovinom do sada navedenih i beživotnih namirnica, uštedećete i ako potrošite na sledeće zdravije proizvode – da ne pominjemo dobrobit po zdravlje:

- kalijumova ili morska umesto kuhinjske, obične soli

- smeđi šećer, med, malteks ili melasa za zaslađivanje umesto belog ili žutog šećera

- nerafinisano bilo koje ulje umesto rafinisanog (maslinovo ne koristiti na više od 180 °C)

- integralno, ražano, heljdino, ječmeno, ovseno brašno umesto belog

- ovsene pahuljice, mekinje umesto korn fleksa i svih sličnih proizvoda uključujući industrijski musli

Pitate se šta ONDA da jedete? A ja vas pitam šta su jeli ljudi pre 50 i više godina? Pitajte starije, većina se dobro seća! Svežim sezonskim lokalnim voćem i povrćem (i prskano je zdravije nego ga ne jesti uopšte), zdravim grickalicama kao što su koštunjavo i sušeno voće i raznovrsne semenke, zatim ribom, ćuretinom, raznim integralnim hlebovima i ako zaista želite, naći ćete još puno toga!

I nikad nije na odmet ponovo citirati Hipokrata: "Neka vam hrana bude lek, neka vam lek bude hrana". Naravno, sve to ide uz zdrav odnos prema samom sebi, prema drugima, uz zdrav duh i želju, uz zdrave emocije i stavove u životu koji se lakše održavaju kad jedete životnu, zdravu hranu!

Autor: Katarina Trajković

Napomena: "Svi naši tekstovi su informativnog karaktera. Pre primene iznetih obaveštenja i preporuka, posavetujte se sa Vašim lekarem."