Maslina meni

JESENJA HRANA

JESENJA HRANA
Datum objave: 01.10.2013.
Kategorija: Zdravlje

Svaka smena godišnjeg doba izaziva izvesnu dozu iscrpljenosti i malaksalosti organizma. Što je klimatska promena naglija, to su i ovi simptomi izraženiji i osetniji. Jesen se na određeni način najteže podnosi jer dan se skraćuje, sunca je sve manje, spoljašnja temperatura se snižava, odmor je uglavnom prošao, intenzivnije se radi i kreće se u škole...

Zbog svega toga, količina stresa se povećava, što dodatno doprinosi padu imuniteta koji vodi pojavi infekcija, prehlada. Ali... do takvih posledica dolazi kada je čovek pasivan, kada trpi stanje umesto da nađe načina sebi da pomogne! A tu je na prvom mestu pozitivan stav u razmišljanju, koji je mnogo lakše zauzeti kada znamo da se život sastoji od niza promena i da od svake možemo izvući ono što je najbolje za nas nikad ne zaboravljajući da „posle kiše uvek dolazi sunce".

Što se tiče ishrane, kako da jesenje plodove najbolje iskoristimo? Priroda nije slučajno jesen obdarila takvim plodovima koji su prepuni sastojcima bitnim za borbu protiv bolesti kao i depresivnih stanja. Danas su svima dostupni podaci o korisnim sastojcima koji se nalaze u svakoj namirnici bilo da se radi o vitaminima, mineralima, odnosu kiselosti i baznosti, antioksidansima ili fitohemikalijama... Ono što je bitnije pamtiti o svakoj namirnici su njene pojedinačne dobrobiti za zdravlje, kada i za šta je koristiti i u kombinaciji sa kojom grupom namirnica, imajućii u vidu da je sezonsko uvek najbolje.

Zadatak jesenje hrane je da nas ojača i pripremi za zimu tako što će nam dati energiju. To je možda i jedan od razloga što nam jesen skreće pažnju na za ovo doba najvažnije namirnice, i to pomoću njihove intenzivne boje. Što je namirnica jače zelene, crvene, narandžaste ili druge boje, to je ona bolja za zdravlje. Jarko crvene paprike, tamno ljubičaste šljive, blještavo žute i zelene jabuke i kruške, zatim intenzivno nijansirani grožđe, nar, bundeva, kukuruz... svi će nas duže ili kraće pratiti do zime a usput će vođstvo preuzimati hrana mirnijih boja kao što su kupus, pečurke, pasulj, kesten, praziluk, sušeno i orašasto voće. To sve, naravno, uz verne pratioce iz roda krtolastog i korenastog povrća koji su prisutni cele godine.

      

 

 

 

 

 

 

Ko je bio vredan da deo blagodeti letnjeg voća i povrća sačuva u vidu sokova, slatka i džemova, sigurno neće propustiti da jesenje plodove pretvori u zimnicu u vidu raznovrsnih turšija, ajvara, kompota, kaša, premaza ili jednostavno stavljanjem u zamrzivač svežih opranih i očišćenih namirnica. Naravno, zimnica će biti zdravija ukoliko se za njeno spremanje koriste zdravi načini pripreme koji nikako ne podrazumevaju hemikalije.

Na primer, jedan od starih, proverenih recepata za kišeljenje je sledeći: kada na osnovu količine namirnica odredite potrebnu količinu vode, nju ćete prvo uliti u sud u kome ćete čuvati odnosno napraviti zimnicu, zatim ćete potopiti jedno celo sveže jaje u ljusci i polako u vodu dodavati morsku so. Jaje će se postepeno peti prema površini i onog trenutka kada ispliva tako da više ne tone, postignut je optimalan odnos vode i soli koji je potreban za pravilno i zdravo čuvanje namirnica u takvom rastvoru. Za razne vrste zimnica je takođe preporučljivo kao kiselinu koristiti organsko jabukovo sirće, a kao začin sveže začinsko bilje koje inače nema posebnu hranljivu vrednost ali je prepuno antioksidanasa što je itekako valjan razlog za njegovo korišćenje.

Jesenje doba poziva na to da se smanji unos hrane time što su njeni ukusi, po ugledu na boje, intenzivniji zbog čega je upravo i ne možemo uneti u većim količinama, međutim zbog uglavnom smanjenih fizičkih aktivnosti, uvek postoji opasnost da se pređe granica preporučene telesne težine. Iz tog razloga bi bilo uputno obratiti više pažnje na neke od jesenjih plodova koji su hranljivi a niskokalorični.

No, ne brinite, ukoliko se desi da vam, posle leta bogatog raznovrsnim voćem, pomanjka šećera u ishrani, posegnite za sušenim voćem od kojih je dobro posebno istaknuti smokvu. Ona sadrži kalcijuma u istoj količini kao mleko a ima više zasićujućih vlakana od bilo kog drugog uobičajenog sušenog ili svežeg voća. U međuvremenu, obilno koristite pečurke, bundevu, kupus.

 Pečuraka ima raznovrsnih ali ukoliko niste poznavalac, ne upuštajte se u branje već ih nabavljajte od sigurnih dobavljača. One su bogate onim čega nema u većini voća i povrća, a slabo ga ima i u našem tlu: selenom, jednim od stubova zdrave ishrane, kao i gvožđem što ih čini odličnom zamenom za meso. Zajedno sa ostalim korisnim sastojcima u sebi, pečurke pomažu u borbi protiv oksidacije, virusa i bakterija, štite srce i nervni sistem, jetru i bubrege, a uspešno snižavaju šećer i krvni pritisak.

Bundeva takođe ima više vrsta od kojih je žuta još manje kalorična od ostalih a sve sadrže dragoceni beta-karoten. Od nje se mogu praviti i slana i slatka jela a osim svog „mesa" daje nam i semenke u čijoj se pokožici (koju zato ne treba skidati) nalaze sastojci protiv parazita, kao što se od nje dobija i jedno od najkvalitetnijih ulja.

Kupus je namirnica koja se može koristiti jako dugo. Već poznatim svojstvima (videti članak o zimskoj hrani) dodaćemo i prisustvo vitamina U, otkrivenog polovinom prošlog veka, koji je u stvari aminokiselina rastvorljiva u vodi a uloga mu je da štiti ćelije i doprinosi stvaranju proteina koji je potreban ćelijama da bi živele. To čini svež kupus odličnim borcem protiv problema sa crevima, protiv čireva, naročito na dvanaestopalačnom crevu, kao i protiv upala i alergija. I kiseli kupus će puno doprineti opštem zdravlju, što naša tradicija odlično potvrđuje.

Imunitet je jako složena pojava koja je zasnovana na balansu: psihe i tela, tela i okoline, i još puno drugih elemenata ali ako govorimo o samom imunitetu tela, on počinje u crevima čiji su nervni završeci inače povezani sa nervnim ćelijama u mozgu, što pojačava njegovu važnost i govori o neophodnosti da se vodi računa o tome šta ćemo od hrane uneti u svoj organizam.

Jesen možda nekome teško pada ali kao i svako drugo godišnje doba, ono ima svoje lepote jer donosi zrelost, potrebu za smirenjem i mudrošću iz kojih čovek crpe snagu da izdrži sve zadatke koje život postavlja pred njega, što treba da čini istovremeno uživajući u saznanju i verujući da će u tome biti uspešan, jer to je garancija da će tako i biti.

Autor: Katarina Trajković

Napomena: "Svi naši tekstovi su informativnog karaktera. Pre primene iznetih obaveštenja i preporuka,posavetujte se sa Vašim lekarem."