Maslina meni

Da te raspoloženje služi, dobrom hranom se posluži

Da te raspoloženje služi, dobrom hranom se posluži
Datum objave: 31.07.2019.
Kategorija: Zdrava hrana

„Kaži mi šta jedeš i reći ću ti ko si“, reče francuski advokat, epikurejac i gastronom Anthelme Brillat-Savarin još pre dva veka, verovatno ni ne sluteći koliko je bio u pravu. I tada i sada.
Nije slučajno što u različitim psihičkim raspoloženjima ili fizičkim stanjima (psihički i fizički zamor, PMS, trudnoća, nervoza, bes) posežemo za najraznovrsnijom hranom koja, čini nam se, baš tada dođe kao „punjač baterija“ i vraća nas u normalu. Činjenica je da u takvim trenucima i ne uzimamo namirnice kojima bismo se mogli pohvaliti i koje bi, iskreno, prijale našem organizmu. Uglavnom nam posluže kao instant gorivo koje nas vrlo brzo podigne i okrepi, a onda još brže spusti i osećamo se još gore.
Da li ste se pitali zašto je to tako? Verovatno većina i zna odgovor, ali ne može odoleti trenutnom zadovoljenju nagonskih potreba za slatkom, kremastom, prženom ili pohovanom hranom. S obzirom da takva hrana ima veoma kratak pozitivan efekat na naše raspoloženje i fizičko stanje, a pri tom je i nezdrava, trebalo bi porazmisliti o namirnicama koje su zdravija varijanta, a uvek su nam nadohvat ruke.
Hrana i depresija – kako su povezani

U poslednje vreme dosta se zemalja bavilo vezom između hrane i emocija (Britanija, Španija, Japan, Koreja...) koje su kroz naučne studije došle do sledećeg zaključka: ono što jedemo je u najdirektnijoj vezi sa našim osećanjima. Naravno, kao što možete da pretpostavite, prerađene namirnice, šećer i različiti stimulansi, ako su najzastupljeniji u ishrani, imaju štetan uticaj na naše zdravlje i povećavaju rizik od depresije (čak i do 60%).
Zašto je to tako?
Uzrok je veoma jednostavan: prerađeni ugljeni hidrati uz unos male količine proteina doprinose negativnim oscilacijama nivoa šećera u krvi, a nestabilan nivo šećera stvara pravu malu revoluciju u organizmu remeteći brojne fiziološke funkcije.
Šta učiniti da se to promeni? Šta jesti?
Pre svega, veliki značaj treba dati omega-3 masnim kiselinama (jezgrasto voće, semenke i masna riba), jer umanjuju rizik od pojave depresije i utiču na pozitivno raspoloženje. Takođe i suplementi će imati odličan učinak na kompletan organizam.
Zatim, od izuzetnog značaja je i kompleks B vitamina (kvasac, iznutrice, mleko, meso, jaja, riba, zeleno lisnato povrće, mahunarke) koji igraju veliku ulogu prilikom stvaranja neurotransmitera zaduženih za dobro raspoloženje. Ako ih konzumirate svakodnevno, kao i omega-3 masne kiseline, u značajnom obimu ćete smanjiti uticaj stresa i njegovih štetnih efekata na vaše telo.
Ako osećate, pak, često umor i razdražljivost, možda vam nedostaju i magnezijum ili folna kiselina. Kao odlična preventiva je započeti dan svežim voćem, a u toku dana pojesti još barem dva obroka sa svežim povrćem.


Mozak i želudac – dva najbolja druga

Ova dva organa povezana su putem desetog moždanog živca koji spaja moždano stablo i stomak, i predstavlja primarnu vezu koju koriste stomačne i crevne bakterije da pošalju neophodne informacije mozgu. Ishrana koja je opterećena šećerima i GMO namirnicama veoma pospešuje rast patogenih bakterija u crevima. Smatra se da svi šećeri, pa čak i oni iz voća, ako se previše koriste u ishrani, smanjuju neurotrofni moždani faktor (BDNF) koji je od ključnog značaja za učenje ipamćenje. Kada je njegov nivo nizak, nismo u stanju da damo svoj maksimum i da učimo novine na adekvatan način. Određena istraživanja su pronašla vezu između niskog nivoa BDNF-a i Alchajmerove bolesti, demencije, depresije pa čak i šizofrenije.

Srećom, sve potencijalne bolesti mogu da se preduprede ako shvatimo koja je hrana najbolja za nas i naš organizam. Uvrštanje različitih namirnica u svakodnevnu ishranu, uz maksimalno uzdržavanje od prerađenih ugljenih hidrata, učiniće da se osetite poletno, raspoloženo i energično.
Hrana koja bi trebalo da zauzima važno mesto na vašoj trpezi je:

• Ovsena kaša – jer se brzo i lako priprema, a obiluje dobrim ugljenim hidratima koji podižu raspoloženje.
• Mleko – jer proteini iz mleka umanjuju anksioznost i utiču na dobar san. Kalcijum iz mleka opušta mišiće, reguliše krvni pritisak. Sadrži i jod, mineral koji je presudan za pravilno funkcionisanje štitaste žlezde.
• Sočivo – jer obiluje folnom kiselinom (vitamin B9) koja podstiče moždane funkcije i poboljšava raspoloženje.
• Banane – jer podižu energiju i podstiču proizvodnju dopamina, adrenalina i noradrenalina koji blokiraju depresiju.
• Jaja – jer su prepuna cinka i proteina koji su antidepresivi, kao i holina i fosfolipida koji pozitivno utiču na memoriju.
• Bademi – u svom sastavu imaju dosta magnezijuma, bitnog za pretvaranje ugljenih hidrata, proteina i masti u energiju. Bogati su i tirozinom - neurotransmiteromiaminokiselinom - koji podstiče moždanu aktivnost i poboljšava raspoloženje.
• Crna čokolada – jer je prepuna minerala i antioksidanasa koji podstiču moždane funkcije, jačaju srce i kosti, a pozitivno utiču i na mišiće. Takođe, u visokom stepenu imaineurotransmiter seratonin, koji je poznat još kao hormon sreće.
• Peršun –jer sadrži aminokiseline koje daju energiju, a uz to, ublažava migrenu i podstiče cirkulaciju.
• Spanać – jer obiluje folnom kiselinom (smanjuje umor i otklanja depresiju) i magnezijumom koji podstiče imuni sistem.
• Čili – jedna od ljutih namirnica koja, uprkos svom jakom ukusu, može pružiti osećanja sreće i spokoja. Ako se pitate kako i zašto, odgovor leži u kapsaicinu, zbog kojeg je čili ljut. Kada ga čovek konzumira, on izaziva bol u ustima i nosu, zbog čega mozak dobija informaciju da telo pati i počinje da luči endorfin – hormon sreće.
• Masna riba – jer sadrži obilje omega-3 masnih kiselina, koje su osim za ublažavanje depresije, razdražljivosti, besa, odlične i za kardiovaskularni sistem. Riba koju bi trebalo da jedete što češće je losos, skuša, haringa, sardina.
• Kefir i kiselo mleko – zbog probiotskih bakterija u svom sastavu koje pozitivno utiču na crevnu floru, što automatski doprinosi i boljem osećaju i raspoloženju.
• Semenke suncokreta – bogate tirozinom, neurotransmiterom i neesencijalnom aminokiselinom, koja podstiče aktivnost mozga (još ga ima i u bananama, mahunarkama, avokadu, bademu). Takođe, suncokret je odličan i za srce jer poseduje vitamin E i selen.
• Brazilski orah – jedan dnevno je sasvim dovoljan da zadovolji dnevne potrebne količine za selenom. Nedostatak selena izaziva umor, uznemirenost i depresiju.
• Beli luk – jer ima sjajno dejstvo na krv i holesterol. Eliminiše umor, napetost, osetljivost, uznemirenost i razdražljivost.